Avantura zvana Alpe
Alpe, Alps, Alpen, Alpi, Alpes – na kojemu god jeziku izgovorili ime ovog planinskog sustava, rezultat je isti – Alpe izazivaju emociju.
Strahopoštovanje, divljenje, opsjednutost, žudnju, sreću, strah, nebitno, emocija je prisutna. Emocija koja se dobije već i samim izgovaranjem imena ovog planinskog gorostasa, dužine oko 1200 km i prosječne širine od 150 do 260 km.
I tako je najvjerojatnije bilo oduvijek, još od doba ledenog čovjeka Ötzija, koji je živio prije otprilike 5300 godina, a čije je prirodno mumificirano tijelo pronađeno 1991. u Ötztalskim Alpama, na granici Austrije i Italije.
Tako je sigurno bilo i u vrijeme kartažanskog vojskovođe Hanibala, koji je u 3. stoljeću pr.Kr. sa svojom vojskom i slonovima prešao Alpe kako bi napao Rimsku Republiku. Gotovo je nemoguće, da kartažanski vojnici nisu doživjeli pravi vrtuljak emocija prilikom svojeg gargantuovskog pothvata.
No, osjećaji naspram ovog planinskog lanca nisu uvijek bili pozitivni, štoviše ponekad su bili izrazito negativni, ne samo prema Alpama, nego prema planinama općenito.
Još 1791. William Gilpin je napisao kako je „glavnini ljudi“ divljina odbojna, te da je malo onih „kojima nisu draži živi prizori obrađene zemlje od najvećih grubih tvorbi prirode“.
Štoviše, još u 17. st., veliki je dio ljudi smatrao kako su planine i estetski odbojne, da njihovi obrisi remete duhovnu razinu uma. Svakakvi nazivi su se tada koristili za planine. Nazivalo ih se pustinjama, bradavicama, čirevima, oteklinama na zemlji.
Na svu sreću, ovakvo stanje nije dugo potrajalo jer već u drugoj polovici 18. st. ljudi počinju putovati u planine, ne samo iz puke potrebe, nego zbog užitka.
Mont Blanc je dosegnut 1786. godine od strane Michael Gabriel Paccarda i Jean
Jacques Balmata, a tijekom prve polovice 19. stoljeća ispenjana je većina visokih vrhova Alpa: Grossglockner, Ortler, Jungfrau, Breithorn, Zugspitze. Uspon na Materhorn je ostvaren 1865. godine, čime završava tzv. doba klasičnog alpinizma.
Osjećaj prvog dolaska na neki vrh danas je teško doživjeti, gotovo nemoguće, i većina planinara to nikada i neće doživjeti. Ono što jest moguće, je doživjeti emociju uspona na neki od „glavnih“ vrhova Alpa.
Stoga rezervirajte datume 10.- 13. srpnja 2025. za uspon na Zugspitze (2962m), te krenite s Planom A na najviši vrh Njemačke.
O samom usponu na Zugspitze i Bavarskim Alpama ubrzo u sljedećim tekstovima.